PODGORIČKI mediji javljaju kako je crnogorsko tužiteljstvo Višem sudu u Podgorici dostavilo zahtjev da pokrene istragu protiv šest osoba koje se sumnjiči da su počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u logoru Morinj od 3. listopada 1991. godine do 2. srpnja 1992.

Kako javljaju tamošnji mediji među osumnjičenima bi mogli biti Mladen Govedarica, kapetan bojnog broda u mirovini i oficir Mladen Goranović, te osobe inicijala I.K. i Š.I. Govedarica je ranije sam potvrdio medijima da je on jedan od osumnjičenih.

Viša državna tužiteljica u Podgorici Ranka Čarapić, za crnogorske Vijesti odbila je komentirati zašto u priopćenju Tužiteljstva Crne Gore nisu navedeni inicijali osoba, no otkrila je da je svih šest osoba trenutno u Crnoj Gori. Također nije željela kazati što je sa četvero ostalih osumnjičenih državljana Crne Gore za koje su krajem ožujka dostavljeni dokazi iz Hrvatske. Inače, osumnjičeno je 18 osoba, a njih deset je iz Crne Gore.

Vesna Medenica, glavna državna odvjetnica Crne Gore, izjavila je ranije, pišu crnogorske Vijesti kako su dokazi koji su stigli iz Hrvatske kvalitetni ali da ih neće prihvatiti na osnovi svjedočenja od prije 15 godina. Ona tvrdi da tužiteljstvo ima problema s dokazima jer vojni arhiv u Beogradu tvrdi da nema dokumentaciju, a vojna mornarica u Tivtu tvrdi da logor nije bio pod njihovom već pod ingerencijom Beograda.

Medenica je rekla i da će se sredinom srpnja susresti s Carlom del Ponte na Brijunima, od koje će tražiti pomoć oko dokumentacije vezane za Morinj.

S obzirom da Carla del Ponte sutra dolazi u Podgoricu, crnogorski mediji, pretpostavljaju da je crnogorsko tužiteljstvo željelo pokretanjem istrage dokazati suradnju, te se požurilo sa zahtjevom za pokretanjem istrage.

Prema podacima hrvatskog tužiteljstva u logoru Morinj je bilo oko 350 uhićenih uglavnom sa dubrovačkog ratišta a njihova imena su poznata na osnovi preživjelih logoraša.

Morinj se nalazi u Crnoj Gori, u bokokotorskom zaljevu na putu od Risnja prema Perastu, pedesetak kilometara od hrvatske granice. Kako se može pročitati na stranicama Hrvatskog društva logoraša, zatvorenici su bili smješteni u objektima veličine, koji su vjerojatno prije služili kao vojna skladišta, veličine 15 puta 30 metara, svaki je imao po troja vrata i 18 prozora s rešetkama i metalnim žaluzinama, a sve skupa bilo je ograđeno bodljikavom žicom.