12.03.2009

Počelo suđenje u slučaju Morinj

Opširnije >>>>>>>

Prostor gdje su bili zatočenici - MORINJ

03.09.2008.

Jedan od dvojice optuženih za ratni zločin nad Hrvatima u Morinju, koji su bili nedostupni crnogorskim istražnim tijelima, Zlatko Tarle, predat će se do kraja tjedna crnogorskim vlastima, najavio je u srijedu njegov odvjetnik Novak Ražnatović.

On je objasnio da je Tarle donio takvu odluku u posrednom kontaktu sa sucem Specijalnog odjela podgoričkog Višeg suda Lazarom Akovićem, kojemu je dodijeljen slučaj Morinj.

Državno tužiteljstvo Crne Gore podiglo je 15. kolovoza ove godine optužnicu protiv šest bivših pripadnika JNA za ratni zločin u Morinju, a Vijeće podgoričkog Višeg suda optuženima je odredilo pritvor.

Tada su pritvoreni Mlađen Govedarica, Špiro Lučić, Ivo Gojnić i Boro Gligić. Pritvor je određen i Tarleu, kao i optuženom Ivi Mezalinu, koji je još nedostupan crnogorskim vlastima.

Prema navodima iz optužnice, optuženi su od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992. u mjestu Morinju, kod Kotora, kao pripadnici bivše JNA počinili ratni zločin, kršeći pravila međunarodnog prava za vrijeme trajanja oružanog sukoba između oružanih snaga Republike Hrvatske i tadašnje vojske.

U optužnici, uz ostalo, stoji da je osumnjičeni Govedarica kao istražitelj naređivao mučenja i neljudske postupke, nanošenje velikih patnji i povreda tjelesnog integriteta nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima, dok su ostali ispunjavali njegove naredbe.

Prilikom svakog ulaska osumnjičenih u barake, navodi se dalje u rješenju za provođenje istrage, zarobljenici su morali stajati ili klečati s rukama uzdignutim iza glave i licem okrenutim ka zidu. Osumnjičeni su ih šakama, nogama, kundacima i vrećama pijeska udarali po glavi i tijelu. Zarobljenici su u tom položaju morali stajati do iznemoglosti.

Navode se i imena civilnih i ratnih zarobljenika iz Hrvatske koji su bili zatočeni u Morinju.

17.08.2008.

Uhićena četvorica optuženih Morinj

Mlađen Govedarica, Ivo Gojnić, Špiro Lučić i Boro Gligić, bivši pripadnici bivše JNA, optuženi za ratni zločin u logoru Morinj kraj Kotora, dovedeni su u pritvor u Podgorici.

Okrivljeni se terete da su od 3. listopada 1991. do 18. kolovoza 1992. godine u takozvanom Centru za prihvat zarobljenika u Morinju, kršeći pravila međunarodnog prava, naređivali i vršili mučenja, nečovječna postupanja i povrede tjelesnog integriteta, prema 169 ratnih zarobljenika i civila, koji su dovedeni s dubrovačkog područja.
Vijeće Višeg suda u Podgorici zahtijevalo je od Tužiteljstva da optuženima bude određen pritvor.

Optužnca je podignuta zbog krivičnog djela ratni zločini protiv civilnog stanovništva u sticaju, s krivičnim djelom ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.
Ostala dvojica optuženih za zločine u Morinju, Zlatko Tarle i Ivo Menzalin, se, prema izvoru na koji se poziva crnogorska javna televizija, nalaze u Beogradu.

15.08.2008.

Podignute optužnice za Morinj

Šestorica Crnogoraca, bivši pripadnici bivše JNA, optuženi su za mučenje hrvatskih ratnih zarobljenika u logoru Morinj u Crnoj Gori tijekom rata u Hrvatskoj početkom 1990-ih.
Šestorica muškaraca, pripadnici pričuvnog sastava, optuženi su da su između listopada 1991. i kolovoza 1992. počinili "mučenja, nehumano postupali i nanosili tjelesne ozljede" 169 ratnih zarobljenika i civila, priopćilo je Državno tužiteljstvo Crne Gore na svojoj web stranici.

Optužnice su podignute protiv Mlađena Govedarice, Bore Gligića, Zlatka Tarlea, Špire Lučića, Ive Menzalina i Ive Gojnića.
Zatočenici su mučeni u logoru Morinj, u blizini Kotora, na crnogorskoj obali.

"Kroz logor Morinj prošlo je oko 300 zatvorenika, troje ih je umrlo u logoru, a 56 je umrlo od posljedica batinanja i psihičkog terora", rekao je prije nekoliko dana predsjednik dubrovačke podružnice  HDLSKL Zdenko Bulić.

Nakon što je hrvatsko Ministarstvo pravosuđa poslalo dokumentaciju slučaja logor Morinj Višem sudu u Podgorici, crnogorsko državno tužiteljstvo je odlučilo podići optužnicu.

05.02.2008.

Traži suočenje sa zatočenicima Morinja

Jedan od šestorice bivših pripadnika JNA, osumnjičenih za ratni zločin u crnogorskom Morinju tijekom rata s Hrvatskom, zatražio je suočenje sa svim zarobljenicima iz logora.
Kotoranin Boro M. Gligić (55), rekao je da će to zatražiti kako bi sudu dokazao svoju nevinost, a svojoj djeci da im otac nije ratni zločinac.
"Tražim da se sa svim zarobljenicima koji su tada bili u logoru suočim, ali ovdje, ili, u krajnjem slučaju, pred sudom u Den Haagu. Neću pristati da se to obavi u Hrvatskoj, jer znam što bi se ondje događalo", rekao je Gligić.
Gligić je rekao da će se odazvati pozivu istražnog suca Višeg suda u Podgorici Radmira Ivanovića, jer "nema razloga da bježi i da se krije".
Ivanović je donio rješenje o pokretanju istrage protiv Gligića, Mlađena M. Govedarice (52) iz Herceg Novog, Zlatka I. Tarlea iz Kotora, koji živi u Beogradu, Špira S. Lučića (48) iz Igala, Iva D. Menzalina (55) iz Kotora te Iva M. Gojnića (45) iz Bara.
Svi su oni osumnjičeni da su počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva i protiv ratnih zarobljenika.
Od osumnjičenih za sad još nisu bili saslušani Gligić i Tarle, prenose podgoričke Vijesti.

31.01.2008.

Istraga za zločine nad Hrvatima u Morinju

Viši sud u Podgorici naložio je istragu protiv šestorice bivših pripadnika nekadašnje JNA zbog sumnje da su počinili ratni zločin protiv Hrvata zatočenih u logoru kod Kotora 1991. i 1992.

PODGORICA, - Kako se navodi u rješenju Suda, Mlađen Govedarica, Boro Gligić, Zlatko Tarle, Špiro Lučić, Ivo Menzalin i Ivo Gojnić sumnjiče se da su od 3. listopada 1991. do 2. srpnja 1992. kao pripadnici JNA zlostavljali zatočene Hrvate počinivši krivično djelo ratnih zločina protiv civilnog stanovništva i krivično djelo ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika.
Od osumnjičenih do sada jedino nisu saslušani Gligić i Tarle.
Osumnjičeni Govedarica je kao istražitelj naređivao mučenja i nečovječne postupke, nanošenje velikih patnji i povreda tjelesnog integriteta nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima, dok su ostali ispunjavali njegova naređenja, navodi se u rješenju podgoričkog suda.

Prilikom svakog ulaska osumnjičenih u barake, navodi se dalje u rješenju za provođenje istrage, zarobljenici su morali stajati ili klečati, s rukama uzdignutim iza glave i licem okrenutim k zidu. Osumnjičeni su ih pesnicama, nogama, kundacima i vrećama pijeska udarali po glavi i tijelu. Zarobljenici su u tom položaju morali stajati do iznemoglosti.

Noću su ih često izvodili izvan baraka, gdje su ih tukli ili zatvarali u metalne kontejnere. Potom su sa spoljašnje strane u zidove kontejnera pucali iz vatrenog oružja kako bi ih zastrašivali i psihički iscrpljivali. Tjerali su ih da hodaju oslonjeni na koljena i dlanove. Za to vrijeme osumnjičeni su im sjedili na leđima, ili su naređivali zatvorenicima da se međusobno tuku, te da drže glavu neposredno pored kante u koju su ostali mokrili.
Kada su zarobljenici zbog povreda ili bolesti tražili liječničku pomoć, osumnjičeni su im je uskraćivali, piše uz ostalo u rješenju za provođenje istrage.
"Od 3. listopada do 2. srpnja 1992. godine, kršeći pravila međunarodnog prava, kao pripadnici aktivnog i pričuvnog sustava JNA, Gligić, Tarle, Lučić, Menzalin i Gojnić, koji su bili stražari, vršili su, a Govedarica kao istražitelj, naređivao mučenja, nečovječna postupanja, nanošenja velikih patnji i povreda tjelesnog integriteta prema civilnom stanovništvu i ratnim zarobljenicima", navodi se u zahtjevu i dodaje da su u objekte takozvanog Sabirnog centra JNA s dubrovačkog ratišta dovodili i zatvarali civilne i ratne zarobljenike koje su, suprotno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima i Ženevske konvencije o zaštiti građanskih lica za vrijeme rata, tukli prilikom dovođenja i zatvaranja u barake.
U zahtjevu istražnog suca Višeg suda u Podgorici Radomira Ivanovića navode se i imena civilnih i ratnih zarobljenika iz Hrvatske koji su bili zatočeni u Morinju.

11.07.2007.

Pokrenuta istraga za logor u Morinju

Sud u Podgorici prihvatio je zahtjev i otvorio istragu protiv šest osoba, bivših pripadnika JNA, jer su s dubrovačkog područja dovodili i zatvarali civile i ratne zarobljenike.

PODGORICA - Viši sud u Podgorici prihvatio je zahtjev državnog tužitelja Crne Gore i otvorio istragu protiv šest osoba, bivših pripadnika redovnog i pričuvnog sustava bivše Jugoslavenske narodne armije, za ratne zločine u logoru Morinju.
Kako u srijedu piše podgorički dnevnik Republika, istragu u tom postupku vodit će istražni sudac podgoričkog Višeg suda Mušika Dujović, koji još nije zakazao saslušanje osumnjičenih.
Dujović će, prema Zakonu, nakon saslušanja osumnjičenih, donijeti odluku o tome hoće li pokrenuti istragu protiv njih ili će izraziti neslaganje s Tužiteljstvom.
Kako je priopćeno iz podgoričkog Višeg suda, osumnjičenu šestorku, čija imena se ne navode nego samo inicijali, tereti se da su od 3. listopada 1991. godine do 2. srpnja 1992. u mjestu Morinju, kod Kotora, kao pripadnici JNA počinili ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u logoru Morinju, kršeći pravila međunarodnog prava.
Osumnjičeni M.G., kao isljednik naređivao je mučenja i nečovječne postupke nad civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima, dok su ostali ispunjavali njegove naredbe, navodi se u zahtjevu za provođenje istrage.
Oni su u objektima tzv. sabirnog centra JNA, s dubrovačkog područja dovodili i zatvarali civile i ratne zarobljenike, protivno odredbama Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima i zaštiti građanskih lica za vrijeme rata.
Prema neslužbenim saznanjima podgoričkog dnevnika, Tužiteljstvo je predložilo da se u istražnom postupku sasluša više od 50 svjedoka.
Crnogorsko tužilaštvo podnijelo je zahtjev za provođenje istrage 7. srpnja, odnosno samo deset dana nakon što je vrhovna državna tužiteljica Vesna Medenica izjavila da ima problema s dokazima u tom predmetu. Ona je tada rekla da su dokazi koji su stigli iz Hrvatske kvalitetni, ali da ih neće prihvatiti na osnovu svjedočenja od prije 15 godina.
"Ne želimo izvesti ljude pred sud na temelju nečega što je netko svjedočio pred hrvatskim pravosuđem prije 15 godina. Oni će morati doći pred crnogorske pravosudne organe kako bi prepoznali počinitelje, pa da onda s čvrstim dokazima idu pred sud", rekla je Medenica.
Glavna tužiteljica Haškog tribunala Carla Del Ponte izjavila je prije dva dana u Podgorici da će pomoći Crnoj Gori u pribavljanju dokaza ne samo za logor u Morinju, nego i za sva druga mjesta u Crnoj Gori gdje su počinjeni ratni zločini.
Del Ponte i Medenica naći će se tijekom ovog mjeseca na Brijunima, na sastanku tužitelja iz regije, i tom prilikom, kako je najavljeno, utvrdit će detalje te pomoći

05.11.2007.

Slučaj 'logor Morinj' još na čekanju

Šestorica osumnjičenih za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika u logoru Morinj 1991. i 1992. opet se nisu pojavila na Višem sudu u Podgorici radi saslušanja.

Istražni sudac Mušika Dujović je izjavio novinarima kako se nada da će se osumnjičeni na sudu pojaviti već u utorak, te da će njihovo saslušanje trajati dva do tri dana. Ako osumnjičeni ne dođu ni u utorak, sudac Dujović je najavio njihovo privođenje.
Nakon saslušanja istražni sudac će odlučiti postoji li osnova za pokretanje istrage protiv osumnjičenika, koju je sredinom ove godine zatražilo podgoričko Više tužiteljstvo.
Identitet osumnjičenih pripadnika pričuvnog sastava bivše JNA iz Herceg Novog, Kotora i Bara istražni sudac i dalje čuva u tajnosti, kako je izjavio, "u interesu istrage".
Zahtjevom tužiteljstva za otvaranje istrage obuhvaćeno je šest bivših pripadnika aktivnog i pričuvnog sastava bivše JNA, koji su pod sumnjom da su od 3. listopada 1991. do 2. srpnja 1992. godine, "kao pripadnici snaga tadašnje Jugoslavenske narodne armije postupali suprotno pravilima međunarodnog prava prema civilima i ratnim zarobljenicima s dubrovačkog područja."
Pokretanje istrage sugeriralo je i hrvatsko tužiteljstvo, koje je svojim kolegama u Podgorici dostavilo kompletan predmet s izjavama preživjelih.
Vrhovni državni tužitelj Vesna Medenica ranije je izjavila da su spisi o događajima u logoru Morinj, koji su stigli iz Hrvatske kvalitetni, ali da ih neće prihvatiti na temelju svjedočenja od prije 15 godina.
Nakon što je dobila obavijest da u vojnim arhivima u Beogradu navodno nema nikakva traga o logoru u Morinju, Medenica se obratila Tužiteljstvu Međunarodnog suda u Hagu i dobila obećanje od Carle del Ponte da će dobiti sve potrebne podatke.

07.07.2007.

Viši državni tužitelj u Podgorici podnio je Višem sudu zahtjev za pokretanje istrage protiv šest osoba zbog sumnje da su počinile ratni zločin protiv civila i ratnih zarobljenika u sabirnom centru Morinj.

Osumnjičeni se, navodi se u priopćenju iz Ureda Višeg državnog tužitelja Crne Gore, terete da su od 3. listopada 1991. godine do 2. srpnja 1992., kao pripadnici aktivnog i rezervnog sastava Jugoslovenske narodne armije, prema civilima i ratnim zarobljenicima s dubrovačkog područja postupali suprotno pravilima međunarodnog prava.
"Posredstvom ureda glavnog državnog tužitelja o ovoj odluci obaviješten je državni odvjetnik Republike Hrvatske", navedeno je u priopćenju.
Iz ureda višeg državnog tužitelja nisu priopćena imena osumnjičenih osoba.
Tužiteljstvo Crne Gore dobilo je nedavno sve podatke od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske na temelju kojih je odlučilo provesti istragu.

Potresna istina logoraša koji su uspjeli preživjeti logore i torture u njima o kojima se danas šuti!